Ivanić-Grad prvi u državi po izdvajanju za svoje poljoprivrednike
Najviše proračunskih sredstava za poljoprivredu po glavi stanovnika u 2022. izdvojio je Ivanić-Grad, koji se iskazao i kao najizdašniji prema proračunskom udjelu izdvajanja za subvencioniranje poljoprivrede i poljoprivrednika. Pokazala je to naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna hrvatskih gradova. Nominalno, Sinj prednjači po porastu novčanih potpora poljoprivrednicima u 2022. u odnosu na 2021., a Knin se u našoj provedenoj analizi našao kao lider na čelu liste prema postotnom porastu izdvajanja. Proračunskim udjelom poticaja poljoprivredi na svom području kroz 2022. mogu se pohvaliti i Ozalj, Donji Miholjac, Sinj, Grubišno Polje, Glina…, a izdvajanjem po stanovniku, uz njih, i Novalja, Novska, Pleternica, Stari Grad… U odnosu na 2021. za poljoprivredu su 12 mjeseci iza, također, sredstva značajno povećali Sinj, Novska, Novi Marof, Novalja…
U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti koje kontinuirano provodi gradonačelnik.hr, rekapitulirajući i međusobno uspoređujući konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca, ovaj put smo istražili koliko su naši gradovi u 2022. iz ukupne proračunske bilance izdvojili za subvencije poljoprivrednicima.
Kao u puno navrata prije, prošli smo iznova i pomno analizirali podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna, pa dok čekamo ažuriranje konkretnih i službenih podataka za 2023., analiza se posvetila godini ranije, a navedeni podaci na tom polju života lokalnih sredina pokazuju i opet nam potvrđuju kako su za poljoprivredu, nekako i sasvim razumljivo s obzirom na prirodna obilježja i gospodarska usmjerenja, kontinuirano daleko više ulagali ‘kontinentalni’ nego ‘morski’ gradovi, pri čemu su u najvećem dijelu mali i srednji gradovi u odnosu na velike izdvajali znatno više sredstava prema udjelu iz vlastitih proračuna.
Iako su gradovi u 2022. za poljoprivredu izdvojili oko pet milijuna kuna manje nego 2021., (u 2021. ukupni iznos je bio -24.395.690 kuna, a u 2022.- 19.300.547 kuna), gotovo trećina je hrvatskih gradova povećala sredstva za potporu poljoprivrednicima. Među 40-ak gradova koji su povećali izdvajanja, njih čak 17 je udvostručilo -a Knin čak i utrostručio- sredstva.
Podsjetimo, značaj poljoprivrede proteklih je godina osobito došao do izražaja budući je korona kriza dodatno poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu važna mogućnost da u što većoj mjeri samostalno zadovolji prehrambene potrebe svojeg stanovništva. Pandemija bolesti COVID 19, danas na sreću pomalo i zaboravljena, uza sve negativnosti (zdravstveni problem, lockdown, globalan pad industrijske proizvodnje…), podigla je umnogome svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača da više konzumiraju proizvode domaćih i lokalnih proizvođača. Kriza je snažno utjecala na čitavo gospodarstvo, tako i poljoprivredu, no nakon početnog šoka, značajno i ubrzala digitalizaciju, inovativniju distribuciju i prodaju, veću informiranost potrošača i jačanje lokalnih, naročito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Potaknula se i dodatna usmjerenost na poljodjelstvo uslijed smanjenja obima posla i posljedično potrebe za zaposlenicima, naročito u urbanim sredinama. Po podacima Agencije za plaćanja, na dan 31. prosinca 2022. bilo je upisano 166.430 poljoprivrednika (najviše njih kao OPG-128.290), koji su koristili 1.158.496,3 hektara poljoprivrednog zemljišta (po poljoprivredniku u prosjeku 7 hektara).
Prema DZS-u, u 2022. hrvatska je poljoprivreda u odnosu na 2021., unatoč izazovima (rastuća inflacija, poremećaji u lancima nabave, cijenama energenata i ostalih sirovina), ostvarila 18.2 posto rasta vrijednosti proizvodnje (rast u 2021. prema 2020. iznosio je 13.3 posto) i dosegla 3.2 milijardi eura (24.45 milijardi kuna, usporedbe radi u 2021. bila je 20.7 milijardi kuna). Istodobno, bruto dodana vrijednost iznosila je 12,9 milijardi kuna i ona je također porasla – za 17,8 posto u odnosu na 2021. Prema planu Vlade do 2030. ukupna vrijednost proizvodnje trebala bi dosegnuti iznos od 30 milijardi kuna (4 milijarde eura), uz konstantno podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda i modernizaciju poslovnih procesa…
Kada se radi o potpori gradova, u 2022. za poljoprivredu je po stanovniku najviše izdvojio Ivanić-Grad (Zagrebačka županija)- 95.71 kuna. Iznad 90 ‘poljoprivrednih’ kuna po glavi stanovnika, naravno kada je riječ o subvencijama, imala je još samo Novalja (90.49 kuna) na Pagu, kao najbolji i uz Stari Grad (44.76 kuna) na Hvaru jedini primorski – oba otočna- grad u Top 10 poretka. Među najuspješnijim u rubrici su i: Ozalj – 68.49 kuna, Grubišno Polje – 65.64 kuna, Glina – 56.21 kuna, Donji Miholjac – 49.81 kuna, Novska – 49.79 kuna, Sinj – 49.31 kuna i Pleternica – 46.64 kune ‘per capita’. Pet gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivredi po stanovniku 50-100 kuna, njih 40 između 10 i 50 kuna, a kod 82 su potpore iznosile ispod 10 kuna.
I po ukupnom postotnom izdvajanju za subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2022. u vrhu se našao Ivanić-Grad, koji je za taj podupirući element osigurao 1.45 posto raspoloživih sredstava. Laureata prati Ozalj s 1.31 posto, zatim Donji Miholjac, 1.20 posto, Sinj i Grubišno Polje, po 1.14 posto, a pozicije u Top 10 zauzimaju i Glina (0.94 posto), Metković i Novi Marof (po 0.82 posto), Novska (0.72 posto) i Pleternica (0.71 posto udjela). Usput, tek pet gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivrednicima iznad 1 posto novca.
Listu onih koji su u 2022. povećali u postotku subvencije poljoprivredi u odnosu na 2021. predvodi Grad Knin (Šibensko-kninska županija), uz rekordnih 332.02 posto rasta proračunskih izdvajanja. Prilično niži postotak, ali isto tako dojmljiv, bilježi za njim Novska (173.59 posto), zatim Vrbovec (156.88 posto), Novi Marof (146.94 posto), Belišće (140.00 posto), Nin (115.72 posto), Osijek (101.97 posto), dok su iza njih u 10 (odnosno 17) s najboljim godišnji ‘pozitivnim’ trendom – Novalja, Mali Lošinj, Vis, Umag, Vrbovsko, Rovinj, Novi Vinodolski, Otok, Vrlika i Skradin, uz podjednakih 100 posto porasta izdvajanja u korist poljoprivrede i poljoprivrednika. U tom razdoblju subvenciju je 101-400 posto povećalo sedam gradova, njih pet bilježe od 51 do 100 posto porasta, 13 između 10 i 50 posto, 2 od 1 do 10 posto povećanja. Negativan trend su ‘prijavila’ 44 grada.
Promatramo li apsolutne brojke, tu je dominantan Sinj (Splitsko-dalmatinska županija) s izdvojenih +468.803 kune više nego godinu ranije, za njim slijedi onda Novska (+351.832 kune), a popriličan porast novčanih potpora poljoprivredi u 2022. prema nominalnom proračunskom iznosu u 2021. bilježe i Novalja, Knin, Vrbovec, Novi Marof, Mali Lošinj, Glina, Osijek, Bjelovar...
Iznose smo naveli u kunama u kojima su se u 2022. kao službenoj valuti i vodila proračunska izdvajanja. U poretku ukupnosti izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima na tronu se nalazi Ivanić-Grad (1.242.479 kuna), ispred Sinja (1.156.371 kuna), a slijede ih: Vukovar (1.000.000 kuna), Karlovac (977.973 kune), Zagreb (785.814 kuna), Samobor (731.213 kuna), Metković (600.000 kuna), Bjelovar (563.044 kune), Novska (554.506 kuna), Đakovo (464.224 kune), Petrinja (414.586 kuna)…
Gradonačelnik.hr
