Aktualac Skupštine Zagrebačke županije o hitnoj medicini, EU projektima, problemima vinogradara…
Iako je 8. sjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije protekla u rekordnom roku, Aktualni sat oduljio se za 15-ak minuta, a vijećnici su se raspitivali o EU projektima, medicinskim timovima, udžbenicima, školskoj prehrani i brojnim drugim temama.
Skupštinar Jasmin Kraljević (Nezavisni) pitao je mogu li se iz proračunske pričuve izdvojiti sredstva za pametnu ploču za školu u Rakovom Potoku što bi po njegovoj procjeni iznosilo 15.000 kuna.
-Ne možemo za to koristiti proračunsku pričuvu jer je ona namijenjena za određene situacije koje nisu bile predviđene, a ovo nije hitan slučaj. Odgovorio je župan Stjepan Kožić.
Dijanu Širanović (HNS) zanimalo je u kojoj je fazi projekt obnova cesta u Svetoj Nedelji kao i izgradnja škole, na što joj je rečeno kako će dobiti odgovor u pisanom obliku.
O izmjeni Mreže hitne medicine
Još uvijek vrlo aktualne teme izmjene Mreže hitne medicine dotaknula se vijećnica Anđela Cirkveni (Nezavisna lista) koju je zanimalo što je Zagrebačka županija poduzela u vezi izmjene Mreže hitne medicine, nakon nesretnog slučaja smrti mladića u Zaprešiću.
Odgovorio joj je župan koji je u uvodu iznio globalne činjenice s kojima su se mučili i te predložio da im Ministarstvo zdravstva odnosno Hrvatski zavod za hitnu medicinu pripomogne kako bi broj timova T1 u našem Zavodu hitnu medicinu bio veći kako bi onda slučajevi mogli biti kvalitetnije obrađeni i kako bi imali više onih koji će u tim situacijama moći biti na terenu.
-Mi smo 2014. tražili promjenu jer je Zagrebačkoj županiji dodijeljeno svega 30 timova T1, a mnogim drugim županijama koji imaju daleko manji broj stanovnika, kao i bolnice koje Zagrebačka županija nema. Tada smo reagirali na način da smo tražili povećanje tih timova T1 iz razloga što recimo grad Velika Gorica po toj mreži je imao svega planiranih 5 timova T1 koji ima 70 000 stanovnika dok je Čazma s 8900 također dobila planiranih 5T1 timova itd.- podsjetio je Kožić.
Kazao je pritom da je Ministarstvo prihvatilo povećanje timova s 30 na 45 od kojih su dva tima za Zelinu i za Ivanić-Grad morali plaćati sami te dodao da ostalo nisu dobili tako da su opet iz proračuna i općina i gradova financirali timove T1.
Župan je dalje naveo da su nakon nesretnog događaja u Zaprešiću uputili prijedlog za izmjenu te mreže na način da Zagrebačka županija dobije 60 timova T1, čime bi onda povećali određeni broj za 5 u Zaprešiću odnosno Samoboru i osnovali jednu novu Ispostavu u Svetoj Nedelji.
Istaknuo je da su u tom prijedlogu također tražili, a što se konačno našlo i na dnevnom redu Skupštine, jest da u pet ispostava bude dodatno i po pet doktora koji bi bili u Hitnoj medicini čime bi stvorili kvalitetnije nove uvjete u funkcioniranju hitne medicine.
-Kada bi uspoređivali koliko jedan tim T1 pokriva stanovnika u Zagrebačkoj županiji, a koliko u drugim županijama, vidjeli bi da naš jedan tim pokriva negdje 7200 stanovnika a u nekoj drugoj susjednoj županiji 3000 i nešto, iz čega je vidljivo koliko ima prostora da naši zahtjevi koji su išli prije svega Ministarstvu zdravlja budu prihvaćeni i nadam se da svi vi koji možete pomoć u tome da nas podržite da Zagrebačka županija izjednači u tim timovima- poručio je župan.
Obnova samoborskog Doma zdravlja
Zvjezdana Sečen (SDP) upitala je za obnovu Dom zdravlja u Samoboru i uređenje ili izmještanje odjela fizikalne terapije koja se nalazi u podrumu, pa je teško dostupna pacijentima.
-Dom zdravlja je u projektima EU fondova krenuo u obnovu, trebalo bi se tako pristupiti i rekonstrukciji fizikalne terapije. Projekt buduće rekonstrukcije ispostave u Samoboru bi trebala koštati 12 milijuna kuna-odgovorio je ravnatelj Doma zdravlja.
Zdravko Lojna (SDP) interesirao se za mjere potpora, na što mu je odgovor uputio pročelnik Kokot.
-Zagrebačka županija mora biti ponosna na poticanje jedinica lokalne samouprave u korištenju EU sredstava. Županija ima nekoliko mjera, 4 za jedinice lokalne samouprave, i jednu koju uz lokalnu samoupravu mogu koristiti pravne osobe. Od 2015. godine imamo program pripreme i provedbe projekata, iznimka nije ni ova godina, do danas smo u ove četiri godine napravili 322 projektne prijave za što je 13,5 milijuna kuna isplaćeno iz proračuna Županije i to se odnosi na jedinice lokalne samouprave i pravne osobe kojima je osnivač ili jedan od osnivača Županija. Ove godine smo raspisali sva četiri javna poziva, do sada smo dobili 36 prijava veće od 2,5 milijuna kuna, neki pozivi su još otvoreni pa se zainteresirani mogu javiti-odgovorio je pročelnik.
Raste interes za deficitarna zanimanja
Jedna od tema na aktualnom satu bila su i deficitarna zanimanja u strukovnim školama Zagrebačke županije.
-Ove godine se upisalo kao i prethodnih godina, zamjetno povećanje interesa bilo je u odjelima za pedikere i kozmetičare, srednja u Samoboru je upisala cijelo razredno odjeljenje za turističke djelatnike pa i tu imamo povećanje interesa. Također interes i dalje raste za zrakoplovnog tehničara. Nastojat ćemo sve to podržati mjerama koje osmislimo-odgovorio je
Zabrinutost zbog zlatne žutice
Skupštinari su izrazili i zabrinutost za stanje u vinogradima s obzirom na prisutnost zlatne žutice vinove loze, pa ih je zanimalo što se poduzima po tom pitanju.
-Moj odgovor ide u smjeru apela, kada je riječ o bolesti zlatne žutice smatra se da je najopasnija za vinogradarstvo, pronađena je u Hrvatskoj i Zagrebačkoj županiji. Bolest nema lijeka, jednostavno se mora izvaditi trst u zaraženom vinogradu, a u krugu 5 km od tog vinograda proglašava se sigurnosno područje. Zaraza zlatne žutice nađena je u 34 zaražena područja, a u još 123 je proglašeno sigurnosno područje te se moraju provesti odgovarajuće mjere. Najveća prijetnja su neobrađeni vinogradi-izvijestio je pročelnik.
Tajana Amšel Zelenika (MB 365) "reciklirala" je pitanje s prve sjednice, na koje nije dobila odgovor, o tome može li se kompenzirati šteta koju trpe stanovnici naselja uz zračnu luku kako bi im se poboljšala kvaliteta života s obzirom da je od 2014. u proračun Zagrebačke županije uplaćeno 8 milijuna kuna za koncesiju.
-Moramo donijeti zajedničku odluku na što će se uložiti, teško bi mogli imati što želimo da razvijamo one koji se sami ne mogu razvijati bez pomoći našeg proračuna. Slažem se da treba malo razmišljati i procijeniti to područje kroz pojačani način trošenja da se dio vrati tim naseljima kako bi dobili kvalitetu življenja...o tome ćemo razgovarati, vidjeti treba li pripremiti odluku koju bi donijela skupština ili župan, ali bez šire rasprave ne bi bilo dobro pristupiti tome-kazao je župan.
„Liječnik u hitnom medicinskom timu nije nužnost“
S obzirom da su dvije točke dnevnog reda vezane uz hitnu medicinsku pomoć vijećnik Viktor Romančuk (HDZ) iskoristio je prisutnost saborskih zastupnika da da prijedlog i potakne inicijativu da se taj tim medicinske pomoći koji dođe na vrijeme ima čime pomoći.
Naime, kako je rekao Romančuk, tim hitne pomoći stigne na vrijeme, ali nemaju ovlasti, medicinski tehničar ne smije neke stvari raditi.
-I pod broj dva, da vozač hitne pomoći mora biti stručno osposobljen za hitnu medicinu tako da u slučaju T2 imamo dvije stručne osobe koje mogu i žele pomoći. To je naša nužnost, svi govorimo o povećanju T1. Neće biti dovoljno, novac je manji problem, neće biti ljudi- istaknuo je Romančuk.
Odgovorio mu je župan Kožić koji je kazao da nije nužno da u svakome timu hitne medicinske pomoć bude i liječnik jer je takva praksa i u ostalim zemljama EU.
- U velikom dijelu zemalja Europske unije postoje timovi bez liječnika, samo su medicinski tehničar, medicinska sestra i vozač koji su obučeni i koji su kroz sustav ovlašteni da na takav način funkcionira sustav hitne medicine. Ono što ja čujem je da slična organizacija bude i kod nas na način da se poboljšaju hitni prijemi u bolnicama, znači da zahtjev onih na terenu bude tako da pacijent u što kraćem vremenu dođe u bolnicu koja je u tom trenutku najbliža kako bi se onda obrada mogla pružiti na jedan adekvatniji način- rekao je Kožić.
Dodao je pritom da i Županija želi da se takav sustav uspostavi, ali da nije na Županiji da donosi tu odluku te da se nada da će Vlada kroz svoj mehanizam učiniti određene pomake da se i to dogodi.
Besplatne udžbenike dobilo 25 tisuća školaraca
Zvonko Kunić (BM 365) je pak ukratko od župa zatražio ocjenu realizacije projekta koji je vrijedio 12 milijuna kuna, a riječ je o subvenciji nabave udžbenika za učenike osnovnih škola na području županije.
Napomenuo je pritom Kunić da je taj amandman prošao jedva za jedan glas, s 26 glasova, te da nekako ima dojam da je bio pogođen. Isto tako ga je zanimalo u kojoj mjeri su se uključili gradovi i općine s područja Zagrebačke županije.
-Može se zaključit da je amandman pogođen, ali možda ono što je u samoj raspravi oko donošenja proračuna barem meni bilo sporno, a to je da smo sve to mogli ugraditi u pripremu proračuna na način da možda i određene selekcije ipak napravimo jer meni su osobno neki roditelji dolazili meni ne trebaju dodaci za kupnju knjiga jer mi ćemo to napraviti sami, no anulirali smo to, mi smo proveli na način da su prije svega proceduru nabave udžbenika prvo obavile škole kojima smo mi osnivači odnosno veliki gradovi za svoje škole- odgovorio je Kožić.
Kazao je župan da su s 12 milijuna kuna osigurali to da su sva djeca, njih 25.503, u županiji tamo gdje je Županija osnivač i gdje nije osnivač, dobila osnovni komplet udžbenika, a određeni gradovi i općine dodatno su kupili pribor, radne bilježnice i sl. Kako kaže, čini mu se da su roditelji s područja Zagrebačke županije koji imaju djecu u osnovnim školama zadovoljni te da je do njega došlo puno pohvala što smo to uspjeli odraditi.
Petra Prugovečki iz Živog zida raspitivala se o modelu školske sheme koja se provodi još od 2013. godine, no unatoč od određenim izmjenama i dalje je ostala ista količina voća i mliječnih proizvoda po učeniku.
Naime, kako kaže, učenici osnovnih i srednjih škola na području cijele Republike Hrvatske i dalje će dobivati jednom tjedno 100-150 grama voća i jedanput dnevno 0.15 do 0.25L mliječnog proizvoda po djetetu.
-Smatram da je to premalo te da naša županija može iskoristiti svoja sredstva kako bi osigurala još barem jedan voćni ili mliječni obrok svakom školarcu u Zagrebačkoj županiji- rekla je Prugovečki te svoj upit uputila Pročelnici za prosvjetu, kulturu i šport.
Pročelnica je odgovorila da se ove godine uvodi novi model gdje je omogućeno da također osnovna škola svim učenicima, i srednja škola od 1. do 4. razreda osigura voćne obroke, voće, povrće i mliječni proizvod, što će biti financirano od Europske unije.
-Mi smo za to zaduženi ove godine i mi smo prijavili za sve škole kojima smo osnivači, naša je 31 škola iskazala interes da provode tu mjeru i tako će svi koji su uključeni u inicijativu moći imati voćni i mliječni obrok i to će biti besplatno. Škole izabiru dobavljače, a one su našle lokalne proizvođače. Mi imamo jednu prednost što imamo naše trgovačko društvo koje može pripomoći da upravo najkvalitetnijim proizvodima tu iz susjedstva dođu našim školama putem pripreme, dorade, obrade i dostave u same škole- rekla je pročelnica.
Zaključila je da se to pokazalo dobrim i da se nada kako će i ove godine biti tako te dodala da je razlika od prošle godine ta da oni kao osnivači rade za škole, a dobavljače biraju škole.
