Čak 67 gradova povećalo naknade za bebe, Ivanić-Grad na visokom 12. mjestu!
Za razliku od nacionalne razine, gdje svjedočimo predizbornim obećanjima o tisuću eura naknade po djetetu te javnoj ostavci državnog tajnika za demografiju, na lokalnoj razini postoje već razvijene ozbiljne javne politike kojima se pokušava riješiti demografski problem. Tako je nakon prošlogodišnjih izbora uslijedio val povećanja naknada za bebe, popraćen uglavnom i dodatnim mjerama poput smanjenja cijena vrtića ili povećanja stipendija. Stoga je portal gradonačelnik.hr detaljno istražio koliko gradovi izdvajaju za naknade za novorođenčad, ali i koje su im druge pronatalitetne mjere kojima nastoje preokrenuti negativne demografske trendove.
Posve jasno da se demografska slika i negativni trendovi zbog kojih Hrvatska izumire neće popraviti ako država i/ili gradovi udvostruče ili utrostruče naknade za bebe, kao što je jasno i da se pronatalitetna politika države ili grada ne može prosuđivati samo na temelju iznosa koji se dijele povodom rođenja djeteta. Ozbiljna pronatalitetna politika podrazumijeva cjelovitu strategiju i čitav niz trajnih i sustavnih mjera kojima će se mladim obiteljima život učiniti ugodnijim, te im omogućiti kvalitetnu infrastrukturu i standard u kojem će željeti, i biti u mogućnosti, stvarati i širiti svoju obitelj.
Pa ipak, koliko god se nitko neće, gotovo sigurno, odlučiti na rađanje djeteta zbog izdašnih naknada za bebe one su, barem na simboličkoj razini, itekako bitna poruka o odnosu države i/ili gradskih uprava prema obitelji. Upravo zato su naknade za bebe često jedan od udarnih predizbornih aduta na državnoj i lokalnoj razini. No, za razliku od prošle Vlade koja je odmah nakon izbora odustala od obećanja o tisuću eura naknade po djetetu, a mjere kojima ova trenutna odgovara na katastrofalnu demografsku situaciju su takve da smo nedavno svjedočili javnoj ostavci državnog tajnika za demografiju koji je ih je nazvao 'neozbiljnim folklorom', na lokalnoj razini situacija je bitno drugačija. Pronatalitetna politika u velikom broju gradova je na vrhu liste prioriteta, a ozbiljno se shvaćaju i predizborna obećanja pa je nakon prošlogodišnjih izbora uslijedio pravi val povećanja naknada za bebe popraćen uglavnom i dodatnim mjerama poput smanjenja cijena vrtića ili povećanja stipendija.
Gradonačelnik.hr odlučio je stoga ponovo, dvije godine od našeg prvog velikog istraživanja, provjeriti situaciju i vidjeti koliko gradovi izdvajaju za naknade za novorođenčad te koji u tome prednjače. No, ovaj put smo uz same naknade za bebe provjerili i ostale mjere kojima gradovi vode svoju pronatalitetnu politiku. Svim gradovima ponovo smo poslali upit, a ovaj put u naše su se istraživanje uključila i podatke nam dostavila čak 124 grada.
Istraživanje je tako pokazalo da su naknade unazad godinu dana povećane u 51 gradu za prvo, 63 za drugo i čak u 67 gradova za treće dijete u obitelji. Trend jačanja pronatalitetnih mjera još bolje ilustrira i usporedba s našim prošlim istraživanjem kada smo analizirali podatke iz 2015. godine. Tada je, naime, tek deset gradova dijelilo 3.000 kuna ili više za prvo dijete, a od ove godine čak 26 gradova za prvo dijete isplaćuje 3.000 ili više kuna i to – 13 gradova po 3.000 kuna, tri po 4.000, osam gradova po 5.000, jedan – Slavonski Brod 7.5000 (2.500 u gotovini i 5.000 u opremi za bebe) iOpatija kao apsolutni rekorder – čak 10.000 kuna. Upravo su ova dva grada najviše povećali naknade za prvo dijete u odnosu na 2016. - Slavonski Brod za 6.500, a Opatija za 6.000 kuna. Opatija je rekorder i po povećanju naknada za drugo dijete – povisili su ih za čak 9.500 kuna, a slijedi Pag sa povećanjem od 8.000 kuna. Kada je u pitanju naknada za 3. dijete, apsolutni rekorder je Split, koji je iznos sa 3.000 kuna u 2016. podignuo na 55.000!
(gradonačelnik.hr)
PREUZMITE DOKUMENTE:
