Proračun Zagrebačke županije za 2015. godinu iznosi 305.824.000,00 kn
Županijska skupština Zagrebačke županije donijela je Proračun za 2015. godinu koji iznosi 305.824.000,00 kn i manji je u odnosu na ovu godinu za 1,8 posto.
Zbog izmjene Zakona o porezu na dohodak, koji stupa na snagu 1. siječnja iduće godine, procjenjuje se da će Zagrebačka županija u 2015. godini uprihoditi oko 11,5 milijuna kuna manje izvornih prihoda nego u ovoj godini. „S obzirom da ćemo u idućoj godini uprihoditi 8 posto manje sredstava nego ove godine, smanjenje Proračuna za 2015. godinu u iznosu od 1,8 posto je neznatan iznos. Nemojmo zaboraviti da se gotovo 76 posto Proračuna u 2014. godini punilo upravo iz Poreza na dohodak, što znači da gospodarstvo u našoj Županiji dobro funkcionira“ – izjavio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić naglasivši kako je broj nezaposlenih u listopadu 2014. godini manji za 12,5 posto u odnosu na listopad 2013. godine. Pojasnio je i kako, s ciljem umanjenja negativnih efekata porezne reforme, u 2015. godini zaposlenike Zagrebačke županije očekuje smanjenje plaća od 6 posto, a smanjuju se i naknade političkim strankama kao i vijećnicima Županijske skupštine. „Ovim Proračunom osiguravamo kontinuitet kapitalne izgradnje u školstvu, te zadržavanje standarda u gospodarstvu, poljoprivredi, školstvu, sportu, zdravstvu i socijalnoj skrbi kao i nastavak strateških projekata Zagrebačke županije“- zaključio je Kožić.
Kao i u 2014. godini, najviše novca – 111.330.000,00 kn, odnosno 36,4 posto ukupnog Proračuna, namijenjeno je Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu. Za Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb predviđeno je 41.245.000,00 kn, za Upravni odjel za gospodarstvo 27.848.000,00 kn, za Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo 20.261.000,00 kn, dok je za Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu namijenjeno 17.720.000,00 kn itd.
Zagrebačka županija, nezadovoljna, važećom Mrežom hitne medicine, dala je izraditi studiju „Analiza Mreže hitne medicine za područje Zagrebačke županije“ kojom je utvrđeno da je Zagrebačka županija, u odnosu na priznati broj timova hitne medicine, dovedena u nepovoljan položaj naspram drugih županija. Spomenutu Studiju izradila je Udruga poslodavaca u zdravstvu. Naime, temeljem važeće Mreže hitne medicine na razini Hrvatske, Zagrebačka županija ima na raspolaganju svega 30 T1 timova hitne medicinske pomoći, 10 T2 timova, 2 punkta dežurstva te 5 timova prijavno dojavne jedinice. S obzirom da je s postojećim brojem timova nemoguće osigurati kvalitetnu dostupnost hitne medicine, Zagrebačka županija već dvije godine osigurava po 4 milijuna kuna vlastitih sredstava za dodatne timove, a priključili su joj se i gradovi i općine. Osnovni razlozi za izmjenu mreže i povećanje T1 timova su specifičan geografski položaj Zagrebačke županije, površina, broj stanovnika, cestovna povezanost, granični prijelaz Bregana, prihvatni centar za strance Ježevo, prolazak autoceste kroz županiju, postojanje međunarodne zračne luke te činjenica kako na području Županije ne postoji opća bolnica, odnosno objedinjeni hitni bolnički prijem. Iz navedenih razloga Zagrebačka županija predlaže nadležnom ministarstvu izmjenu Mreže hitne medicine u smislu povećanja timova hitne medicinske pomoći, odnosno da joj se prizna ukupno 50 T1 timova i 5 timova za Prijavno dojavnu jedinicu. Županijska skupština dala je pozitivno mišljenje na Studiju te će ponovno od Ministarstva zdravlja zatražiti izmjenu Mreže hitne medicine.
Zagrebačka županija podnijet će zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju i Izmjene i dopune Državnog proračuna za 2014. godinu – odlučeno je na sjednici. Naime, 1. siječnja 2008. godine na županije i velike gradove preneseni su poslovi izdavanja akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Županije i veliki gradovi preuzeli su zaposlenike tadašnjeg Ureda državne uprave i osigurali im sve uvjete za rad, dok je za plaće tih djelatnika bila zadužena država. U ovoj godini za spomenute plaće Zagrebačka županija nije dobila niti kune, a Ministarstvo financija takvu je odluku obrazložilo činjenicom da je nakon stupanja Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji (01.01.2014.), obveza osiguranja financijskih sredstava za plaće ovih službenika stavljena u nadležnost gradova i županija, što do sada nije bio slučaj. Na ovaj način županije i gradovi su ponovno stavljeni u nezavidan položaj. Tako je Zagrebačka županija u ovoj godini za plaće spomenutih djelatnika morala osigurati 3.710.000,00 kn vlastitih sredstava što Proračunom nije bilo planirano. Očekuje se da će zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeti i druge županije i veliki gradovi.
Županijski vijećnici su za vrijeme Aktualnog sata postavljali pitanja vezana uz tijek izgradnje školske športske dvorane uz OŠ Luka u Općini Luka; u kojem periodu Županija planira početi izgradnju športske dvorane uz OŠ Josipa Badalića u Graberju Ivaničkom; što će se poduzeti kako bi županijske škole u idućoj godini mogle dobiti pomoćnike u nastavi, te koliko će se učenika i studenata stipendirati u 2015. godini. Vijećnike je zanimalo na koji način se potpomaže rad bolnica na području grada Zagreba s obzirom da se stanovnici Zagrebačke županije redovito liječe u njima; na koji je način organizirano posebno dežurstvo u okviru Doma zdravlja na području županije, te kada će Velika Gorica dobiti svoj tim medicine rada unutar redovite Mreže HZZO-a. Pitanja su postavljana vezana i uz uređenje okolnog prostora uz robnu kuću IKEA; u kojoj je fazi projekt modernizacije javne rasvjete u županijskim gradovima i općinama, te kako će se promjene donesene u Izvedbenom planu održavanja županijskih i lokalnih cesti u zimskom periodu odraziti na stanovnike Zagrebačke županije, itd.
Također, članovi Skupštine jednoglasno su izabrali Mirelu Gajić (SDP) za novu potpredsjednicu Županijske skupštine Zagrebačke županije. Podsjetimo, potpredsjednik Županijske skupštine Stjepan Orgulan (HSU) preminuo je u listopadu ove godine nakon duge i teške bolesti.
