Ivanić-Grad vodeći u potporama poljoprivrednicima
Hrvatski gradovi lani su isplatili ukupno oko 3,27 milijuna eura potpora poljoprivrednicima, 17 posto više nego godinu ranije. Pritom Ivanić-Grad prednjači u tri od četiri ključne kategorije: po izdvajanjima za poljoprivredu po stanovniku, po udjelu u gradskom proračunu i po apsolutnom povećanju iznosa dok je Čakovec ostvario najveći postotni rast potpora.
Teško je zamisliti ijednu drugu djelatnost u kojoj tako prirodno koegzistiraju naslijeđe, svakodnevni rad i strateško planiranje kao što je to slučaj s poljoprivredom. Ta višeslojna važnost ove gospodarske grane prepoznata je i na razini nacionalnih politika i razvojnih planova. Primjerice, u Nacionalnom planu ZPP-a 2023.–2027. istaknuto je da je poljoprivreda jedno od ključnih područja za Hrvatsku, koja uz modernizaciju i jačanje konkurentnosti sektora, planira povećati godišnju vrijednost poljoprivredne proizvodnje na četiri milijarde eura. Većina potpora poljoprivrednicima dolazi iz državnih i europskih izvora, a kako se navodi, samo u 2024. godini kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku isplaćeno im je oko 505 milijuna eura izravnih plaćanja i ruralnih potpora.
U kontekstu sve učestalijih klimatskih izazova, oscilacija na tržištu i potrebe za prehrambenom samodostatnošću, Europska komisija je u travnju 2024. objavila da će dodatno jačati lokalnu dimenziju ZPP-a kroz fleksibilnije nacionalne programe i integraciju lokalnih potreba u strateške planove država članica. Upravo je to naglasila i tadašnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković, izjavivši kako kroz Nacionalni strateški plan, ali i dodatnim naporima na lokalnoj razini, žele omogućiti da svaki proizvođač, bez obzira na veličinu i lokaciju, ima dostupnu potporu kojom će unaprijediti svoju proizvodnju, ostati na zemlji i doprinijeti razvoju zajednice.
U tom kontekstu i lokalna potpora, dakle izdvajanja gradova i općina, postaje ključna kako bi mali proizvođači mogli opstati i razvijati svoju proizvodnju. Prema podacima FINE (Konsolidirani izvještaj o prihodima i rashodima te primicima i izdacima JLS-a za 2024.), svi hrvatski gradovi zajedno izdvojili su oko 3,27 milijuna eura za subvencije poljoprivrednicima, što je 17 posto više nego u godini ranije, kada je izdvojeno 2,79 milijuna eura. Taj porast upućuje na sve veći broj gradova koji prepoznaju važnost lokalne proizvodnje hrane i nastoje osnažiti svoje poljoprivrednike kroz konkretne programe potpore. Ipak, na temelju dostupnih podataka, vidljivo je kako u mnogim sredinama poljoprivreda i dalje ostaje u drugom planu – bilo zbog ograničenih fiskalnih kapaciteta, bilo zbog drukčijeg gospodarskog profila u kojem druge djelatnosti zauzimaju središnje mjesto.
Tijekom analizirane godine gradske su subvencije najčešće bile usmjerene na nabavu opreme, strojeva i repromaterijala, očuvanje pčelinjeg fonda, sufinanciranje premija osiguranja, nabavu sjemenskog materijala, troškove certificiranja ekološke proizvodnje, edukaciju i promociju domaćih proizvoda. U nastavku donosimo pregled koji su gradovi u 2024. prednjačili prema četiri pokazatelja: potporama po stanovniku, udjelu izdvajanja za poljoprivredu u gradskom proračunu te rastu tih izdvajanja u postotku i apsolutnom iznosu na godišnjoj razini. Grad Zagreb, iako proračunski daleko najjači, izostavljen je iz Top 10 poretka zbog svoje veličine, specifične težine i administrativnog statusa koji ga čini teško usporedivim s ostalim gradovima.
Prema izdvajanjima za poljoprivrednike po glavi stanovnika uvjerljivo vodi Ivanić-Grad, koji je u 2024. osigurao 19,07 € po stanovniku. Iznad 10 € po stanovniku dosegnuo je još jedino Stari Grad na Hvaru (10,75 €). U vrhu su i Ozalj (9,50 €), Vukovar (8,28 €), Grubišno Polje (8,18 €), Vodnjan (7,72 €), Donji Miholjac (7,06 €), Vodice (6,65 €), Đurđevac (6,46 €) i Beli Manastir (6,06 €). Ukupno je 16 gradova izdvojilo više od pet eura po glavi stanovnika, njih 39 izdvojilo je između jedan i pet eura, a njih 48 ispod 0,02 centa.
I po udjelu sredstava u proračunu vodeći je Ivanić-Grad s 1,5%, zatim Ozalj s 1,07 %. Slijede Donji Miholjac (0,89%), Duga Resa (0,83%), Stari Grad (0,79%), Ilok (0,73%), Novi Marof (0,67%), Metković (0,59%), Beli Manastir (0,57%) i Popovača (0,55%). Prosjek svih gradova iznosi oko 0,16 posto, 48 gradova izdvojilo je preko 0,10 posto proračuna, dok njih 47 u ove svrhe nije izdvajalo sredstva.
Ukupno je lani sredstva za subvencioniranje poljoprivrednika povećalo 48 gradova, pri čemu njih 19 za više od 50 posto. Najveći postotni porast izdvajanja zabilježio je Čakovec (+573%), slijede Ilok (+479%), Ivanić-Grad (+158%), Rab (+150%), Vrgorac (+133%), Vrbovec (+119%), Gospić (+116%), Vodice (+100,5%) te Vodnjan i Komiža, s formalnim skokom od 100% (iz 0 na konkretan iznos).
U analiziranoj godini, sredstva je za više od 10 tisuća eura u odnosu na prethodnu godinu povećalo ukupno 18 gradova, a po apsolutnom povećanju sredstava također je prvi Ivanić-Grad (+151.600 €), zatim Vodnjan (+45.100 €), Vukovar (+43.993 €), Bjelovar (+34.265 €), Vodice (+28.840 €), Ilok (+24.630 €), Velika Gorica (+22.512 €), Kaštela (+20.808 €), Vrbovec (+20.656 €) i Samobor (+20.284 €).
